image_not_foundKeramička zdjela, Donja Dolina, mlađe željezno doba
image_not_foundSrebrna naušnica, Donja Dolina, mlađe željezno doba
image_not_foundGlinene igračke, Donja Dolina, starije i mlađe željezno dob

Stalna postavka -

Metalno doba

Metalno doba arheološkog dijela stalne postavke predstavljeno je nalazima sa nekoliko istraženih lokaliteta na teritoriji Bosanske Krajine, kao i slučajnim nalazima iz okoline Banje Luke. Ovi artefakti potiču iz perioda od kraja IV milenijuma do kraja posljednjeg milenijuma stare ere i obuhvataju: bakarno doba (3300-2000/1800 godina p.n.e), bronzano doba (2000/1800-1000/800 godina p.n.e) i željezno doba (1000/800 godina p.n.e - početak nove ere).

  • KUSTOS
image_not_foundFragmenti keramičkih posuda, glačalo i kremeno oruđe, Kastel, bakarno doba

Bakarno doba (eneolit)

Bakarno doba (eneolit) područja sjeverozapadne Bosne potrajalo je tokom poslednjih vijekova IV i većeg dijela trećeg milenijuma stare ere, a označava ga napuštanje tradicije mlađeg kamenog doba i početak razvoja metalurgije. Reprezentuju ga malobrojni nalazi, uglavnom keramičkih posuda i u manjoj mjeri kremenog oruđa sa lokaliteta Kastel u Banjoj Luci, Pećine u Klašnicama i Zemunica, Plavljani i Ober u Radosavskoj, opredeljenih kao naselja poznog perioda razvoja vučedolske, odnosno lasinjske kulture, kao i sa nekropole ravnih grobova Petkovo brdo, takođe u Radosavskoj.

image_not_found

Bronzani mač sa bubrežastom jabučicom, gradina Stražbenica, kod ušća Bijelog potoka u Vrbanju, pozno bronzano doba

Bronzano doba

Bronzano doba, koje je trajalo tokom drugog milenijuma prije nove ere, obilježeno je naglim razvojem metalurgije, zanatstva i trgovine, zahvaljujući blizini rudonosnih oblasti. Nedovoljna istraženost lokaliteta iz ranog i srednjeg bronzanog doba uzrok je toga što su pojedinačni nalazi jedini pouzdani pokazatelji postojanja početnih faza migracija bronzanodobnih populacija, koje su postepeno potiskivale bakarnodobnu civilizaciju sa ovih prostora. Rana i srednja faza bronzanog doba stoga su zastupljene samo pojedinačnim slučajnim nalazima, poput bronzanog bodeža iz Martin Broda na Uni i sjekire iz Barlovaca. Brojniji su nalazi iz poznog bronzanog doba, koji se mogu svrstati u dvije grupe. Prvu čine slučajni nalazi, poput ostave bronzanog nakita iz Medenog Polja, ostave bronzanog oružja iz manastira Rmanj (koplje) i bronzanog mača sa gradine Stražbenica. Drugu grupu čine predmeti otkriveni sistematskim arheološkim istraživanjima, među kojima se izdvaja bronzani nakit iz Mahovljana (narukvice, ukrasne igle, privjesci). Intenzivna eksploatacija bronzanih ruda pripisuje se novopridošlim srednjoevropskim populacijama, nosiocima kulture polja sa urnama, koji su osnovali brojna gradinska naselja u sjeverozapadnoj Bosni i podstakli razvoj autohtone kulture. Smatra se da je ova srednjeevropska kultura, šireći se preko rijeke Save, tokom kasnog bronzanog doba stigla i u sjevernu Bosnu, što potvrđuje arheološki materijal sa sistematski istraženih lokaliteta, uglavnom naselja sa teritorija Gradiške i Banje Luke (Donja Dolina, Brdašce/Laktaši, Čitluk, Radosavska Piskavica, Karanovac).

image_not_found

Bronzani nakit, Bila, Kumsale, Blatnica, Klašnice, starije željezno doba

Željezno doba

Razvoj željeznog doba tokom gotovo čitavog posljednjeg milenijuma prije nove ere na području sjeverozapadne Bosne, naseljenom Panonima, moguće je pratiti zahvaljujući arheološki istraženim lokalitetima, prije svega raznovrsnom materijalu iz kompleksnog naselja u Donjoj Dolini. Pored ovog lokaliteta, značajno arheološko bogatstvo pokazuju i druga naselja, koja su imala kontinuitet iz prethodnog perioda (Brdašce/Laktaši, Čitluk, Karanovac), kao i novoosnovana naselja (Sanski Most). Tokom starije faze željeznog doba (halštat), ova naselja pripadala su kulturnoj grupi Donja Dolina-Sanski Most, rasprostranjenoj duž Posavine, između ušća Une i Vrbasa. Mlađe željezno doba (laten) u bosanskoj Posavini (Donja Dolina, Sanski Most) i Pounju (Jazerine, Ribić) bilo je izloženo snažnom uticaju keltske kulture, slično kao i područja slavonske Posavine i panonskog Podunavlja. Ovaj uticaj ogleda se u pojavi različitih oblika latenskih fibula, kao i u tehnologiji izrade i dekoracije keramičkih posuda. Ipak, arheološki materijal ne potvrđuje keltsko osvajanje teritorije južno od Save, o čemu svjedoči i kontinuirani razvoj japodske kulture u Pounju sve do kraja stare ere, bez značajnijih promjena tokom keltskih prodora. Izloženi primjerci specifičnog japodskog nakita i dijelova nošnje, izrađenih od bronze, željeza, stakla i ćilibara, dokaz su razvijene trgovine, ne samo sa susjednim područjima, već i sa udaljenim regijama, poput Baltika.