Restauracija tekstila
Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju
Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju bavi se očuvanjem i obnovom pokretnih kulturnih dobara i muzejske građe od različitih materijala - metala, keramike, kamena, kosti, tekstila, drveta i drugih. U Odjeljenju se vrše ispitivanja kulturnih dobara i muzejske građe: njihovog sastava, tehnika izrade, stanja predmeta i uzroka njihovog propadanja. Istovremeno se prate savremene metode ispitivanja i razvijaju postupci zaštite, konzervacije i preparacije pokretnih kulturnih dobara. Posebna pažnja posvećuje se stvaranju adekvatnih uslova za izlaganje, čuvanje i prenošenje muzejske građe, kao i vođenje evidencije o predmetima – njihovoj vrsti, broju, stanju i kretanju. Odjeljenje takođe vodi i čuva dokumentaciju o izvršenim radovima i nastoji da obezbijedi savremenu tehničku opremu i stručnu literaturu neophodnu za rad.
Djelatnost Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju
Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju organizuje i realizuje programe za obrazovanje i usavršavanje stručnjaka, te vrši objavljivanje rezultata rada.
Djelatnost odjeljenja podrazumjeva i pružanje stručne pomoći na čuvanju i održavanju pokretnih kulturnih dobara, kao i praćenje sprovođenja mjera zaštite i predlaganje mjera zaštite pokretnih kulturnih dobara i muzejske građe.
Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju čine
- Atelje za konzervaciju i restauraciju slika
- Atelje za konzervaciju i restauraciju tekstila i kože
- Preparator za konzervaciju i restauraciju metala
- Preparator za konzervaciju i restauraciju drveta
Restauracija
Atelje za konzervaciju i restauraciju slika
Atelje se bavi zaštitom slika na platnenom i drvenom nosiocu. Opremljen je savremenom konzervatorskom opremom koja omogućava kompletan tretman zaštite. Radove izvode tri konzervatora: viši konzervator Dijana Pešikan Egić, slikar-konzervator Đurđica Bjelošević i slikar-konzervator Branko Jungić.
U ovom ateljeu izvršena je zaštita brojnih dijela koja su proglašena kulturnim dobrom Bosne i Hercegovine, kao i slika iz Odjeljenja za istoriju umjetnosti Muzeja Republike Srpske.
Рестаурација
Atelje za konzervaciju i restauraciju tekstila i kože
Atelje je formiran 2002. godine, čime je započet proces kadrovskog, tehničkog i stručnog usavršavanja. Nabavkom konzervatorske kade i alata, kao i daljim opremanjem ateljea, stvoreni su uslovi za najsloženije konzervatorske zahvate na tekstilu i koži. Cilj konzervatorskih radova je očuvanje zatečenog oblika i integriteta materijala. Atelje za konzervaciju i restauraciju tekstila i kože pruža usluge svim odjeljenjima koja u svojim zbirkama posjeduju tekstil i kožu, te radi na zaštiti nekoliko hiljada predmeta. Poslove restauracije obavlja konzervator Dragana Radoja, diplomirani inženjer dizajna i projektovanja tekstila i odjeće.
Рестаурација
Preparator za konzervaciju i restauraciju metala
Po osnivanju Muzeja Vrbaske banovine 1930. godine u Banjaluci formirano je i Odjeljenje za konzervaciju i preparaciju. U to vrijeme, konzervatorske i restauratorske poslove obavljao je upravnik Muzeja Špiro Bocarić, jer drugih kadrova nije bilo. Tek poslije Drugog svjetskog rata došlo je do značajnog napretka u tehnologiji i sredstvima za konzervaciju i restauraciju, što je omogućilo ozbiljniji i sistematičniji pristup zaštiti muzejskih predmeta. Radionica za konzervaciju i restauraciju kompletirana je 2000. godine stručnim kadrom, alatima i preparatima za kamen, drvo i metal.
Рестаурација
Preparator za konzervaciju i restauraciju drveta
Ovo radno mjesto osnovano je 1985. godine. Tada je zaposlena Mileva Crnobrnja, koja je već sljedeće godine upućena na obuku u Konzervatorski zavod Hrvatske, gdje je stekla znanje o novim tehnologijama zaštite drveta, kao i metodama rada. Potreba za obradom i zaštitom eksponata od drveta bila je velika, jer je veliki broj eksponata bio u lošem stanju. Radilo se na zaštiti melanezijske zbirke, arapske sobe, muzičkih instrumenata, starog oružja i ostalih zbirki Muzeja Republike Srpske.
